|
„Televizija nije ni sasvim dobra ni sasvim loša. Ne morate ju ubiti, samo ju pripitomite.“
Jako je malo diskusija, rasprava, polemika, kritika... dano na neku temu kao što ih je dano na temu da li je dobro ili loše da djeca gledaju televiziju, te da vrijeme provode uz kompjutor. Sigurna sam da sad istražujući o ovoj temi možete naći i na argumente za i argumente protiv. Ali kao i za sve na ovome svijetu, i o ovoj temi ne treba razmišljati kroz crno-bijeli spektar.
Statistike pokazuju da dijete tjedno provede 1680 minuta ili 28 sati ispred televizije - što je 4 sata dnevno (a budno je u tjedan dana oko 98 sati - pod uvjetom da spava 10 sati na dan). Istovremeno provede s roditeljima u tjednu u suvislom razgovoru 38,5 minute. Što se predškolaraca tiče, brojke su malo blaže - „samo" 3 sata dnevno se provede ispred televizora. Za usporedbu, u igri na vanjskom prostoru dijete dnevno provede u prosjeku 2 sata, a oko 45 minuta provede čitajući ili da mu netko čita.
Svi stručnjaci se slažu u mišljenju da je gledanje televizije da dijete vrlo naporna aktivnost: gledajući televiziju, djetetu su napeti svi mišići, ubrzan mu je rad srca, a tijelo mu je pasivno. Takva situacija dovodi do stresa, uznemirenosti, frustracije koju predškolarac, ali i školarac može vrlo teško podnijeti. Poznata je veza televizije i pretilosti - zato svi savjeti koji idu u prilog razvijanju zdravih prehrambenih navika idu za time da se nikada ne povežu gledanje televizije i jelo, jer gledajući televiziju i odrasli i djeca pojedu više hrane nego kada ne gledaju televiziju. Također je potvrđeno da djeca koja u ranoj dobi previše vremena provedu pred televizijom, kao sedmogodišnjaci imaju značajnih problema s koncentracijom.
Čest argument koji se koristi u prilog gledanju televizije je da na televiziji ima edukativnih programa. No, činjenica je da do druge godine djeca ne mogu ništa naučiti od televizije. Ispitivanje djece kasnije dobi pokazalo je da televizija ima pozitivan utjecaj na ispodprosječno kreativnu i ispodprosječno obrazovanu djecu, dok na djecu prosječne i iznadprosječne obrazovanosti i kreativnosti djeluju negativno - zatomljujući kreativnost.
No, televizija nije samo negativna. Istina je da je televizija jako dobra za učenje i utvrđivanje stranog jezika. Isto tako neke događaje, priče, činjenice... se mogu vidjeti samo na televiziji, te se time mogu nadopuniti i slikom neke činjenice koje dijete možda uči u školi. Televizija i programi na televiziji mogu dati informacije, polazišne točke za neke daljnje aktivnosti - zgodan dječji film može potaknuti dijete da počne graditi kućicu u dvorištu, da napravi samo luk i strijelu, da krene na ples...
Ono čega treba biti svjestan je da osim ponekad kreativnosti, televizija potiče i na prekomjerno kupovanje - svaki crtić ima niz svojih igračaka, između crtića u prijepodnevnim terminima zaista su zgodne reklame, koje će, naravno, privući svako dijete. Imajte to kao roditelji na umu, i unaprijed odlučite kako ćete reagirati kada dijete počne tražiti stvari s reklama - a sigurno hoće.
Zlatna pravila televizije
Da bi se profitiralo od televizije, treba obratiti pažnju na nekolicinu „zlatnih pravila" televizije, koji se spominju na mnogim mjestima. Ono što bi naglasila prije samih pravila, je da ako ih planirate primjenjivati, da ih primjenjujete svi u kući - a ne da neko pravilo vrijedi samo za djecu, dok za roditelje ne vrijedi.
- Odgovornost za trajanje gledanja i izbor programa koji dijete gleda je isključivo na roditelju.
- Gledajte televiziju s djetetom, komentirajte, pitajte... Na taj način ćete saznati koje emisije, crtići, serije... zanimaju vaše dijete, te ćete moći procijeniti koliko su one korisne.
- Kada nitko ne gleda TV, ugasite ga. Pustite radio, ukoliko ne možete bez „zvučne kulise". Time učite dijete da se televizija ne gleda nekritički, nego se na televiziji gledaju ciljano emisije koje nas zanimaju.
- Stvorite pravila kada se gleda televizija - posebno ako se ne radi o ciljanom programu nego o crtićima - odredite vrijeme u danu kada se gledaju crtići.
- Ne koristite TV kao dadilju, barem ne često. Ponekad, istina je, dobro dođe da nešto okupira djetetovu pažnju, ali neka to bude rijetko, i neka traje vrlo kratko.
- Neka TV ne bude u središnjem dijelu stana
- Neka gledanje TV-a bude povlastica - udobno se smjestite zajedno s djetetom i gledajte filmove, crtiće, neka to bude „posebno" vrijeme.
- Stvorite kućnu dvd-teku - s crtićima i filmovima za koje znate da su dobri, te to ponudite djetetu kada želi gledati TV.
 |
Stručnjaci, Vijeće za elektroničke medije, Pravobraniteljica za djecu... svi se slažu u tome da danas na televiziji ima previše djeci neprimjerenog sadržaja. Iako je zakonom određeno što se i kada može prikazivati na televiziji, činjenica je i to da sve institucije uporno ukazuju kako se taj zakon ne poštuje.
Zato su tu roditelji. Oni su ti koji trebaju pratiti što im dijete gleda na TV-u, kako to doživljava (kriterij za gledanje neke televizijske emisije ne može samo biti „Kad se to njemu/njoj sviđa"). Iz televizije i/ili kompjutora se može „izvući" puno toga dobroga, treba samo znati kako.
No, u ovom članku nije dotaknuta jedna posebna priča vezana uz televiziju i kompjutere, a to je nasilje na televizije i/ili na kompjuterskim igricama. Više o tome moći ćete pročitati u sljedećem članku.
|
|
| 7. svibnja 2009. |
Otvoreno
882 puta |
|
