Dolazak djeteta je velika promjena u životu svake obitelji. Ono donosi nove radosti i nove brige. Ponekad se teško snaći u moru novih događanja koje mala beba nosi, pogotovo majkama kojima je to prvo dijete i još nemaju iskustva s majčinstvom. Što raditi kada neutješno plače; kako mu vježbati kukove; kako ga pravilno držati; kako i s čime ga hraniti...mnoga su pitanja koja muče nove mame. Nakon mnogih neprospavanih noći uz svoje djetešce, teško je naći vremena za čitanje i traženje odgovora. U sklopu Obiteljskog centra organizirana je programska aktivnost „ Nova mama“ koja počinje u rujnu 2007.g. gdje će se uz suradnju s doktorima i patronažnim sestrama provoditi radionice, grupna i individualna savjetovanja i predavanja, te razmjene iskustava, što bi sve trebalo pomoći novim mamama u izazovima koji dolaze nakon rođenja djeteta pa do godine dana starosti djeteta.

No, nakon rođenja djeteta ne nastaju promjene u obitelji samo na brojčanom i emocionalnom planu, već i ekonomskom. Dijete je već gotovo od začeća pravni subjekt kad se radi o ostvarenju njegovih prava. Postoje prava koje roditelji dobivaju po rođenju djeteta, odnosno još i u trudnoći, te ih ovdje ukratko izlažemo:

       1.     Rodiljna naknada

                a.       zaposlene majke

Prema Zakonu o radu ( NN 137/04, 68/05 ) zaposlena majka može početi koristiti rodiljni dopust 45 dana prije očekivanog poroda i može ga koristiti do godine dana djetetova života, a za blizance, treće i svako slijedeće dijete do navršene treće godine djetetova života. Obvezni rodiljni dopust obvezno mora započeti 28 dana prije planiranog termina porođaja i trajati do navršenih 6 mjeseci djetetovog života, iako iznimno zaposlena žena može, na vlastiti zahtjev, početi raditi 42 dana poslije porođaja.

•            rodiljna se naknada za prvih šest mjeseci, prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju ( NN 85/06, 105/06, 118/06 ) određuje od osnovice koju čini prosječna svota plaće koja je osiguranici isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovu kojega stječe pravo na naknadu prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, time da zakon propisuje najvišu svotu rodiljne naknade od 4.257,28 kuna, i najnižu od 1.663,00 kuna
•           za rodiljni dopust od 6 mjeseci do jedne godine djetetovog života naknada se određuje u rasponu od 1.663,00 kuna do 2.500,00 kuna, ovisno o visini naknade koja je isplaćivana za vrijeme obveznog rodiljnog dopusta
•            rodiljna naknada za blizance, treće i svako slijedeće dijete, nakon navršene godine dana starosti djeteta, pa do njegove 3. godine starosti, iznosi 1.663,00 kuna ( sve pod pretpostavkom rada u punom radnom vremenu)

Majka koja želi koristiti rodiljni dopust do godine dana života djeteta mora u područnom uredu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje predati zahtjev i to najkasnije kad dijete navrši 5 mjeseci života.

Rodiljna naknada isplaćuje se u neto iznosu i ne podliježe obvezi obračuna doprinosa iz plaće i na plaću, te poreza na dohodak i prireza.

Nezaposlena majka ima pravo na rodiljni dopust od dana rođenja djeteta do navršene godine dana starosti, a za blizance, treće i svako slijedeće dijete do treće godine starosti. No, Zakonom o rodiljnom dopustu majki koje obavljaju samostalnu djelatnost i nezaposlenih majki ( NN 24/96, 109/97, 82/01, 30/04 ) propisani su uvjeti za stjecanjae prava korištenja rodiljnog dopusta nezaposlenim majkama:

•          da ima hrvatsko državljanstvo,
•          da ima neprekidno prebivalište u RH najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva,
•          da je zdravstveno osigurana u HZZO-u,
•          da se vodi u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje najmanje 12 mjeseci koji prethode porođaju djeteta za koje se ostvaruje odnosno pravo ili da se u roku od 90 dana nakon završenog redovitog školovanja, odnosno u roku od 30 dana nakon prestanka radnog odnosa, službe ili obavljanja samostalne djelatnosti prijavile u evidenciju nezaposlenih pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje,
•          da im radni odnos ili služba nije prestala zbog toga što su otkazale ugovor o radu, odnosno službu, osim u slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu prouzročenog ponašanjem poslodavca, odnosno da im radni odnos nije prestao pisanim sporazumom o prestanku radnog odnosa, odnosno službe.

Zahtjevu se prilaže:

•          fotokopija rodnog lista za dijete,
•          fotokopija domovnice za majku,
•          fotokopija osobne iskaznice za majku i potvrda o prebivalištu,
•          potvrda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od kada se majka neprekidno vodi u evidenciji nezaposlenih osoba,
•          potvrda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o visini novčane naknade koja joj se isplaćuje kao nezaposlenoj osobi,
•          fotokopija odluke o radnom odnosu.

Na uvid je potrebno donijeti: osobni iskaznicu, domovnicu, original rodnog lista za dijete, original odluke o prestanku radnog odnosa.

Novčana naknada za vrijeme rodiljnog dopusta nezaposlenim majkama iznosi 1.663,00 kuna mjesečno. U slučaju da nezaposlena majka ostvaruje novčanu naknadu pri Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ima pravo samo na razliku do iznosa od 1.663,00 kuna.

Majka koja se nalazi na redovnom školovanju ima pravo na rodiljni dopust od dana rođenja djeteta do navršene godine dana starosti djeteta, a za blizance, treće i svako slijedeće dijete do treće godine života djeteta. Novčana naknada za vrijeme rodiljnog dopusta iznosi 1.663,00 kuna mjesečno. No, također mora ispunjavati slijedeće uvjete:

•          imati hrvatsko državljanstvo,
•          imati neprekidno prebivalište u RH najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva za priznavanje prava,
•          biti zdravstveno osigurana u HZZO-u,
•          biti na redovnom školovanju.

Zahtjevu se prilaže:

•          fotokopiju rodnog lista za dijete
•          fotokopiju domovnice za majku,
•          fotokopiju osobne iskaznice za majku i potvrdu o neprekidnom prebivalištu,
•          potvrdu o redovnom školovanju.

Na uvid je potrebno donijeti: osobnu iskaznicu, domovnicu, zdravstvenu iskaznicu i original rodnog lista za dijete.

Ovim majkama pripada pravo na korištenje rodiljnog dopusta do navršene godine dana starosti djeteta, a novčana naknada iznosi najviše u visini razlike iznosa mirovine, odnosno invalidske mirovine i iznosa novčane naknade u iznosu od 1.663,00 kuna mjesečno.

Otac djeteta također može koristiti rodiljni dopust u određenim slučajevima:

•          Kada majci djeteta istekne obvezni dio rodiljnog dopusta, a roditelji se tako suglase, djetetov otac može koristiti  pravo na rodiljni dopust do godine, odnosno tri godine, pod uvjetom da je i on zaposlen, ili da obavlja samostalnu profesionalnu ili drugu djelatnost, ili je poljoprivrednik.
•          Ako nakon isteka obveznog rodiljnog dopusta zaposlene žene, otac djeteta koristi pravo na rodiljni dopust u trajanju od najmanje tri mjeseca, rodiljni dopust se produžuje za dva mjeseca.
•          U slučaju da majka umre, napusti dijete ili je zbog bolesti ili drugog važnog razloga onemogućena brinuti se o djetetu, djetetov otac se može koristiti svim pravima koja su predviđena Zakonom o radu ili Zakonom o rodiljnom dopustu majki koje obavljaju samostalnu djelatnost i nezaposlenih majki, radi zaštite majčinstva i podizanja djeteta. Ovdje nije propisan uvjet zaposlenja oca, odnosno obavljanje samostalne djelatnosti.

      2.     Pravo na staž za nezaposlene roditelje

Nezaposleni roditelj, bez obzira prima li rodiljnu naknadu ili ne, ima pravo na priznavanje staža u prvoj godini djetetova života. Ako su oba roditelja nezaposlena, samo jedan može koristiti to pravo, prema njihovu dogovoru. Zahtjev se podnosi područnoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Odjelu matične evidencije. Staž će u radnu knjižicu upisati Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

Zahtjevu potrebno priložiti:

•          domovnicu za dijete,
•          potvrdu o prebivalištu za roditelja i dijete,
•          ako su oba nezaposleni, i izjava o dogovoru koji će roditelj koristiti ovo pravo,
•          radnu knjižicu roditelja koji će koristiti ovo pravo, kopiju osobne iskaznice roditelja koji će koristiti ovo pravo,
•          tiskanica M-1P ( iz knjižare).

      3.    Jednokratna naknada za opremu novorođenog djeteta

Ovo pravo proizlazi iz Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja prava na pomoć za opremu novorođenog djeteta ( NN 58/94 ), a visina naknade iznosi 2.328,20 kn.

Pravo na naknadu za pomoć pri opremanju novorođenog djeteta ne ovisi o imovinskom cenzusu, i pripada svim zdravstveno osiguranim majkama.       Ukoliko je majka nezaposlena, a zdravstveno osigurana preko oca djeteta, tada se prilaže i osobna iskaznica oca, kao nositelja osiguranja, te navedeno pravo ostvaruje otac. Ovo pravo pripada i roditelju, odnosno usvojitelju djeteta kod kojeg se dijete nalazi na uzdržavanju: za dijete rođeno u roku od 10 mjeseci od dana smrti osiguranika, odnosno poslije razvoda braka s osiguranikom kome pripada ova pomoć; za dijete rođeno izvan braka, ako je očinstvo utvrđeno na osnovi priznanja ili sudskog utvrđenja; te za usvojeno dijete do 12 mjeseci starosti, ako za to dijete pomoć nije već ranije isplaćena.

Naknada se ostvaruje podnošenjem zahtjeva nadležnoj ispostavi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a zahtjevu treba priložiti:

•          djetetov izvadak iz matice rođenih,
•          presliku svoje osobne i zdravstvene iskaznice.

      4.    Porezne olakšice

Roditelji također imaju i pravo na uvećani osobni odbitak za svako novorođeno dijete prema Zakonu o porezu na dohodak (NN 177/04).
To iznosi : 0,5 osnovnog osobnog odbitka za prvo dijete, 0,7 za drugo, 1,0 za treće, 1,4 za četvrto, 1,9 za peto, a za svako daljnje dijete, faktor osnovnog odbitka progresivno se uvećava i to za 0,6, 0,7, 0,8, 0,9, 1,0...više u odnosu prema faktoru osnovnog osobnog odbitka za prethodno dijete.

Uvećani osobni odbitak donosi smanjenu osnovicu poreza na dohodak, što rezultira većom isplaćenom plaćom. Ovu poreznu olakšicu roditelji mogu međusobno koristiti dogovorno, jedan roditelj za jedno dijete, a drugi za drugo, ili jedan roditelj za svu djecu.

      5.     Doplatak za djecu

Prema Zakonu o doplatku za djecu (NN 94/01, 138/06) roditelji imaju pravo na doplatak za djecu, ako dohodak pojedinog kućanstva po članu kućanstva ne prelazi 50% proračunske osnovice. Proračunska osnovica za 2007.godinu iznosi 3.326,00 kn,te iz toga proizlazi da pravo na doplatak za djecu u 2007.g. stječe roditelj u čijem kućanstvu prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva, ostvaren u 2006.g., ne prelazi 1.663,00 kn. Ukupni dohodak kućanstva po članu je zbroj dohodaka: od plaće temeljem radnog odnosa, poslovanja obrta ili druge djelatnosti, najmova, rodiljnih naknada i sl. podijeljen s brojem članova toga kućanstva. Prihode ostvarene po tim osnovama dokazuju se potvrdama koje su sastavni dio podnošenja zahtjeva. Zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu podnosi se područnoj službi HZMO-a. Korisnik je dužan svake godine do 1. ožujka podnijeti dokaze o ukupnom dohotku kućanstva ostvarenom u prethodnoj kalendarskoj godini, radi utvrđivanja prava i visine doplatka za tekuću godinu, te prijaviti sve promjene u roku 15 dana od dana nastale promjene.

•          za dohodak po članu kućanstva u iznosu do 543,14 kn, visina doplatka po djetetu iznosi 299,34 kn;
•          za dohodak po članu od 543,15 kn do 1.119,53 kn doplatak iznosi 249,45 kn;
•          za dohodak po članu od 1.119,54 do 1.663,00 kn doplatak iznosi 199,56 kn;
•          za 25 % se uvećava pripadajuća svota doplatka za dijete bez oba roditelja ili kojem su oba roditelja nepoznata, nepoznatog prebivališta, potpuno nesposobna za samostalan život ili im je oduztea poslovna sposobnost;
•          za 15 % se uvećava pripadajuća svota dolatka za dijete s jednim roditeljem ili kojem je jedan roditelj nepoznat, nepoznatog prebivališta, potpuno nesposoban za samostalan život i rad ili mu je oduzeta poslovna sposobnost;
•          za 25 % se uvećava pripadajuća svota doplatka za dijete s oštećenjem zdravlja;
•          za djecu s težim oštećenjem zdravlja visina doplatka iznosi 831,50 kn, neovisno o visini prihoda koje kućanstvo ostvaruje;
•          za korisnike koji pravo ostvaruju prema čl.34 Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ( NN  174/04 ), svota doplatka iznosi 374,18 kn.

      6.     Rad u skraćenom radnom vremenu

Prema Zakonu o radu, nakon proteka obveznog rodiljnog dopusta prvih 6 mjeseci djetetova života, majka ima pravo raditi u skraćenom radnom vremenu do navršene jedne godine djetetova života, odnosno za blizance, treće i svako slijedeće dijete, može raditi polovicu radnog vremena do navršene 3. godine djetetova života. Ovo pravo može koristiti i djetetov otac, ako majka za to vrijeme radi u punom radnom vremenu.

      7.     Mirovanje radnog odnosa do 3. godine djetetovog života

Prema Zakonu o radu, nakon isteka rodiljnog dopusta, jedan od roditelja ima pravo ne raditi dok dijete ne navrši tri godine života. Za to vrijeme, prava i obveze iz radnog odnosa miruju. Za vrijeme ovog dopusta, za razliku od trogodišnjeg dopusta za blizance, treće i svako slijedeće dijete, roditelj ne prima nikakvu novčanu naknadu.

      8.     Stanka za dojenje djeteta

U slučaju da majka počne raditi prije navršene godine dana života djeteta, odnosno prije isteka rodiljnog dopusta, prema Zakonu o radu, ima pravo u tijeku punog radnog vremena na stanku za dojenje djeteta. To pravo utvrđuje se dva puta dnevno u trajanju od po sat vremena i ubraja se u radno vrijeme.