|
Kuga našeg doba je rašireni osjećaj besmislenosti. Bl Terezija od Kalkute
Na kraju godine svi zbrajamo i oduzimamo svoje uspjehe (i poneke neuspjehe), imamo osjećaj zaključenja jedne godine i ponovnog početka s nekim novim navikama (tu leži i tajna „novogodišnjih odluka"). U današnje vrijeme, čini se, teško je othrvati osjećaju besmisla, pesimizma, ali želja mi je da vas ovim člankom upravo potaknem na to. Činjenica je da naočale kroz koje gledate svijet oko sebe birate sami - da li će one biti crne ili ružičaste (ili barem sivo-ružičaste) odlučujete samo VI. Način na koji gledate svijet i ljude oko sebe utječe i na to kako se osjećate - gledajući svijet kroz svjetlije naočale osjećat ćete se bolje. A svi mi u sebi imamo želju da se osjećamo dobro (ili barem malko bolje).
Način gledanja na svijet tako da čašu vidimo napola punu zovemo optimizam. Pozitivne emocije, koje uključuju ljubav, sreću, optimizam... dobile su svoj zamah u proučavanju u psihologiji tek nedavno (nakon što je skoro cijelo prošlo stoljeće „potrošeno" na proučavanje bolesti i loših emocija). Jedan od vodećih stručnjaka koji se bavi ovim temama, i koji je jedan od pokretača novog pristupa psihologije koja se naziva „pozitivna psihologija" je Martin Seligman.
Neka istraživanja su pokazala da postoje međukulturalne razlike u optimizmu - na Sveučilištu u Pitsburgu znanstvenici su došli do podatka da su žene afroameričkog porijekla optimističnije od drugih rasa. A ono što se pokazalo kao sigurno na brojnim istraživanjima je da optimizam produžuje život.
Optimizam i zdravlje
Početkom 90-tih godina prošlog stoljeća objavljeni su zaključci istraživanja nad ženama koje su oboljele od raka dojke i prošle proces mastektomije (odstranjivanje dojke). U sklopu ovog istraživanja istraživači su mjerili psihičko stanje pacijentica tri mjeseca nakon operacije, i onda provjeravali njihovo zdravstveno stanje nakon pet, deset i petnaest godina.Po završetku ovog perioda ustanovili su da je za izglede za preživljavanje pacijentica bilo od većeg značaja njihovo mentalno stanje (stupanj optimizma) nakon operacije, nego bilo koja druga karakteristika bolesti: veličina tumora, ozbiljnost i uznapredovalost ili dob pacijentica.
No osim povećavanja šanse za izlječenje, daljnje studije su pokazale da ljudi koju pozitivno ocjenjuju svoje navike, te očekuju uspjeh imaju i jači imunitet od onih koji nisu sigurni u sebe i svoju budućnost. Znanstvenici navode kako psihološki faktori imaju veliku ulogu u pojavi kroničnih bolesti, a ljudi «zdravijeg duha» manje obolijevaju i od prehlade, gripe, ali i nekih oblika raka. Pored toga, optimistični ljudi rjeđe obolijevaju od dijabetesa, visokog krvnog tlaka i kolesterola, baš kao i od depresije, demencije i gojaznosti. Oni su, isto tako, najčešće i obrazovaniji, imaju bolja primanja i redovno idu u crkvu.
Slično je i sa smijehom - optimistični ljudi češće se smiju, veseliji su i imaju veći smisao za humor. A povezanost smijeha i zdravlja proučavao je znanstveni tim sa Sveučilišta Maryland. Oni su mjerili krvni tlak kod 20 zdravih muškaraca i žena, i to nakon što su im prvo dali da pogledaju isječak dužine 30-tak minuta iz jednog smiješnog filma (Svi su ludi za Mary), a nakon toga podjednako dugačak dio grubog i stresnog ratnog filma (Spašavanje vojnika Ryana). Mjerili su tlak neposredno prije nego što bi ispitanicima pustili filmove, i onda odmah nakon što bi završila filmska sekvenca. Na ovo su ih ispitivanje, kaže dr Miller, potaknuli rezultati jednog ranijeg istraživanja koje je pokazalo da među pacijentima koji su doživjeli infarkt ima mnogo onih bez smisla za humor i onih koji se ne vole smijati - preciznije, 40% više nego u ostatku populacije.
Rezultati su nedvosmisleni: smijanje i pozitivne emocije imaju efekt jednak onom kao kod lagane tjelovježbe, ili kod uzimanja lijekova za smanjenje kolesterola. S druge strane, stres kod gledanja napetih scena šteti jednako kao i neprestano bavljenje negativnim mislima (kao na primjer prisjećanje na neugodne događaje iz prošlosti, ljutnja i slično).
Kako biti optimističan?
Osim na zdravlje i dužinu života optimizam djeluje i na kvalitetu života - što je ponekad mnogo važnije. Nesumnjivo je da se osjećate bolje kada činite stvari i mislite misli koje su lijepe, pozitivne, sretne... Zašto se onda uhvatimo i po nekoliko puta dnevno da razmišljamo ljute ili tužne misli, da činimo stvari od kojih smo napeti i tužni? Optimizam i optimistični način razmišljanja nije cilj kojem težimo, nego put kojim idemo. Gledati stvari sa vedrije strane - s ružičastim naočalama - se postiže vježbom.
Mislite na stvari (i ljude) koje imate, umjesto na stvari (i ljude) koje nemate
U članku objavljenom 2005. u Review of General Psychology, dr Lyubomirsky opisuje pokus proveden nad grupom studenata. Sudionici pokusa trebali su odgovoriti na pitanja o tome koliko se osjećaju sretno, zajedno s pitanjem o tome koliku zahvalnost osjećaju zbog dobrih stvari koje su im se dogodile u životu. Istraživanje je nastavljeno sljedećih šest tjedana, tijekom kojih su studenti morali jednom ili tri puta tjedno napisati pet stvari za koje su posebno zahvalni. Znanstvenici su utvrdili da su studenti koji su se dobrih stvari prisjećali jednom tjedno bili više ispunjeni osjećajem sreće i zahvalnosti nego prije početka testa.
"Teško je osjećati zavist, pohlepu ili gorčinu u trenutku dok razmišljate o stvarima na kojima ste zahvalni" - objašnjava dr Lyubomirsky.
Činite dobre stvari drugima (i sebi)
U drugoj studiji opisanoj u istom članku, dr Lyubomirsky i kolege naložili su ispitanicima da svaki tjedan naprave pet "dobrih djela" tijekom šest tjedana. Jedna od grupa morala je svih pet dobročinstava napraviti u jednom danu, druga tijekom tjedna, a treća je grupa bila kontrolna (ti nisu morali raditi ništa). Istraživači su izmjerili osjećaj sreće svih sudionika na početku testa i nakon šest tjedana. Utvrdili su da je osjećaj sreće kod onih studenata koji su pet dobrih djela morali provesti u jednom danu izrazito porastao, za razliku od druge dvije grupe. Jedno od mogućih objašnjenja je da dobra djela napravljena kroz tjedan nisu ostavila takav utisak na sudionike testa, pogotovo što se obično radilo o sitnim stvarima kao npr. odvesti prijatelja na aerodrom - efekt tih sitnica izgubio se tijekom tjedna. Stoga se osjećaj sreće nije razlikovao od grupe koja nije morala učiniti ništa. "Ljubaznost može pokrenuti cijelu lavinu pozitivnih socijalnih posljedica" - kaže dr Lyubomirsky - "pomaganje drugima čini da vas ti ljudi zavole, cijene vas i da vam izraze zahvalnost".
Okružite se „pozitivnim ljudima“
Svi mi imamo želju biti okruženi ljudima koji nas vole i cijene. Uvijek će vas na dobro potaknuti ljudi koji razmišljaju pozitivno, te se trudite okružiti takvim ljudima. Od njih učite kako misliti pozitivno i kako gledati na svijet optimistično.
No, na to što će drugi ljudi učiniti nama ne možemo utjecati. Ono na što možemo utjecati je što ćemo mi učiniti drugim ljudima. A ključ sreće i dobrih odnosa je da činimo stvari koje će nam produbiti odnose s drugima, stvari po kojima ćemo se približiti drugim ljudima. Tako umjesto ponašanja kojima „ubijamo" odnos (kritiziranje, prigovaranje, žaljenje, ucjenjivanje, prijetnja...), bilo bi bolje koristiti ponašanja koja „skrbe" o odnosu (vjerovanje, ohrabrivanje, slušanje, pregovaranje, podržavanje...). Koje ćemo ponašanje odabrati ovisi samo o nama!
Živite danas
Svi mi imamo emocionalnu prtljagu i neke ne baš ugodne doživljaje koje smo proživjeli. Možete uvijek „vrtjeti stare filmove", prisjećati se nepravdi i nesreća u vašem životu (a svi ih imamo), ili možete otplakati svoje gubitke (neko vrijeme), vidjeti što iz njih možete naučiti i krenuti dalje. Živjeti u prošlosti jednako je loše kao i živjeti u budućnosti. Misliti o tome što se (ružno) dogodilo ili razmišljati o tome što bi se moglo (ružno) dogoditi jedino može izazvati negativne osjećaje u vama. A na taj način izbjegavate sadašnjost, izbjegavate ono što sada možete napraviti i učiniti (i dovodite se u opasnost da se opet okrećete unatrag i mislite „Da sam bar..."). Zato živite danas, sa ljudima koje danas imate oko sebe i uživajte u tome što imate danas.
Želim Vam sretnu Novu godinu, punu smijeha i sreće, optimizma i vjere u dobro. Nabavite si jedne ružičaste naočale, i tu i tamo ih stavite na oči!
izvori:
M.Seligman "Naučeni optimizam"
www.sretneveze.hr
|
|
| 22. prosinca 2009. |
Otvoreno
358 puta |
|
